Install Steam
login
|
language
简体中文 (Simplified Chinese)
繁體中文 (Traditional Chinese)
日本語 (Japanese)
한국어 (Korean)
ไทย (Thai)
Български (Bulgarian)
Čeština (Czech)
Dansk (Danish)
Deutsch (German)
Español - España (Spanish - Spain)
Español - Latinoamérica (Spanish - Latin America)
Ελληνικά (Greek)
Français (French)
Italiano (Italian)
Bahasa Indonesia (Indonesian)
Magyar (Hungarian)
Nederlands (Dutch)
Norsk (Norwegian)
Polski (Polish)
Português (Portuguese - Portugal)
Português - Brasil (Portuguese - Brazil)
Română (Romanian)
Русский (Russian)
Suomi (Finnish)
Svenska (Swedish)
Türkçe (Turkish)
Tiếng Việt (Vietnamese)
Українська (Ukrainian)
Report a translation problem
Ploča je isklesana od bijelog vapnenca. Visine je 99,5 cm, široka 199 cm, a debela od 7,5 do 9 cm. Na gornjem dijelu ploče nalazi se bordura u obliku lozice, a na preostalom dijelu slijedi tekst.[1] U izvorniku je ploča bila pozlaćena i obojena.[6] Prema jednoj od teorija ploča je jedno vrijeme bila pred crkvom te su pastiri na njoj palili vatru odakle potječu pukotine na njoj.[7
Pronađena je 15. rujna 1851. godine u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku zahvaljujući tadašnjemu bogoslovu Petru Dorčiću.[1][2]
Predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku. Uz jezično i književno, ta ploča ima i povijesno značenje jer se prvi put na hrvatskom jeziku spominje ime hrvatskog naroda i ime kralja Zvonimira.[3]
Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a u crkvi Sv. Lucije nalazi se njezina replika.[4]
Naziva se još i „dragim kamenom” i „krsnim listom” hrvatskoga naroda[2] te „zlatnom” „Zvonimirovom”, odnosno „kraljevskom” pločom.[5]